<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>DRS - Ambipak</title>
	<atom:link href="https://www.ambipak.rs/tag/drs/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.ambipak.rs</link>
	<description>Ambalaža i pakovanje</description>
	<lastBuildDate>Fri, 13 Nov 2026 04:16:13 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://www.ambipak.rs/wp-content/uploads/2024/04/cropped-favicon-32x32.png</url>
	<title>DRS - Ambipak</title>
	<link>https://www.ambipak.rs</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Grčka dobila zvanično odobrenje za nacionalni depozitni sistem za plastične flaše i limenke</title>
		<link>https://www.ambipak.rs/odrzivi-razvoj/grcka-dobila-zvanicno-odobrenje-za-nacionalni-depozitni-sistem-za-plasticne-flase-i-limenke/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ambipak]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 13 Nov 2026 03:46:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Događaji i novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Održivi razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[Depozitni sistem]]></category>
		<category><![CDATA[DRS]]></category>
		<category><![CDATA[Grčka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.ambipak.rs/?p=40809</guid>

					<description><![CDATA[<p>Grčka se pridružila sve većem broju evropskih zemalja koje depozitni sistem prepoznaju kao jedan od ključnih instrumenata za ostvarivanje ciljeva cirkularne ekonomije i efikasnije upravljanje ambalažnim otpadom Grčka je napravila važan korak ka uspostavljanju nacionalnog sistema povraćaja ambalaže za pića (Deposit Return System – DRS). Kompanija DRS Hellas dobila je 9. 11. 2026. zvaničnu dozvolu [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.ambipak.rs/odrzivi-razvoj/grcka-dobila-zvanicno-odobrenje-za-nacionalni-depozitni-sistem-za-plasticne-flase-i-limenke/">Grčka dobila zvanično odobrenje za nacionalni depozitni sistem za plastične flaše i limenke</a> first appeared on <a href="https://www.ambipak.rs">Ambipak</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><em>Grčka se pridružila sve većem broju evropskih zemalja koje depozitni sistem prepoznaju kao jedan od ključnih instrumenata za ostvarivanje ciljeva cirkularne ekonomije i efikasnije upravljanje ambalažnim otpadom</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Grčka</strong> je napravila važan korak ka uspostavljanju nacionalnog sistema povraćaja ambalaže za pića <strong>(Deposit Return System – DRS)</strong>. Kompanija <strong>DRS Hellas </strong>dobila je 9. 11. 2026. zvaničnu dozvolu Grčke agencije za reciklažu (EOAN) za upravljanje sistemom koji će obuhvatiti jednokratne plastične flaše i aluminijumske limenke.  Tačan datum starta depozitnog sistema biće naknadno objavljen. Najverovatnije će građani Grčke početi da vraćaju svoju ambalažu kroz sistem depozita na leto naredne godine (2027).<br></p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">sistem će obuhvatiti plastične flaše i aluminijumske limenke za pića zapremine do tri litra</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph">Uvođenje depozitnog sistema predstavlja deo nastojanja Grčke da unapredi odvojeno sakupljanje ambalažnog otpada i dostigne ciljeve Evropske unije u oblasti reciklaže. Prema najavljenom modelu, sistem će obuhvatiti plastične flaše i aluminijumske limenke za pića zapremine do tri litra. Prema novoj Uredbi EU o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR – Uredba 2025/40), države članice treba da obezbede najmanje <strong>90% odvojenog sakupljanja jednokratnih plastičnih flaša i metalne ambalaže za pića zapremine do tri litra do 1. januara 2029. godine</strong>.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Depozit od 10 ili 15 evrocenti</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Potrošači će prilikom kupovine pića plaćati<strong> depozit </strong>koji će im biti vraćen nakon predaje prazne ambalaže na za to predviđenim mestima. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Visina depozita zavisiće od zapremine ambalaže:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>0,10 evra</strong> za ambalažu zapremine do 0,5 litara;</li>



<li><strong>0,15 evra</strong> za ambalažu zapremine veće od 0,5, a do 3 litra.</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon vraćanja prazne i neoštećene ambalaže, potrošači će <strong>dobijati vaučer u vrednosti uplaćenog depozita</strong>. Vaučer će moći da iskoriste za kupovinu u prodajnim objektima koji učestvuju u sistemu, ali neće moći da ga zamene za gotov novac.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Mreža od 8.700 mesta za povrat ambalaže</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Jedan od ključnih preduslova za uspešno funkcionisanje sistema biće razvoj široke mreže mesta za povrat ambalaže. Planirano je da tokom 2027. godine širom Grčke bude uspostavljeno oko <strong>8.700 sabirnih mesta</strong>, uključujući:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>3.700 automatskih povratnih aparata (RVM) u supermarketima;</li>



<li>5.000 ručnih mesta za preuzimanje ambalaže;</li>



<li>posebna rešenja za ugostiteljski sektor, uključujući restorane, kafiće i hotele.</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Ovakva organizacija trebalo bi da omogući dostupnost sistema potrošačima u različitim sredinama i olakša vraćanje ambalaže nakon upotrebe. Ambalaža uključena u sistem depozita, imaće poseban poseban <strong>barkod</strong> koji omogućava identifikaciju svake jedinice u svakoj fazi, od proizvodnje pa sve do recikliranja.<br><br><strong>PROČITAJTE JOŠ:<a href="https://www.ambipak.rs/odrzivi-razvoj/dobro-se-vraca-od-otpada-do-resursa-uloga-depozitnog-sistema-za-povrat-ambalaze/" title=""> Dobro se vraća: Od otpada do resursa – uloga depozitnog sistema za povrat ambalaže</a></strong></p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Cilj je 90% odvojeno sakupljene ambalaže do 2029. godine</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Uspostavljanje depozitnog sistema</strong> predstavlja značajan korak u razvoju infrastrukture za sakupljanje i <strong>reciklažu ambalaže</strong>, ali i u promeni navika potrošača. Depozitni model podstiče vraćanje ambalaže kroz neposrednu finansijsku motivaciju, čime se povećava potencijal za kvalitetnije sakupljanje materijala i njihovo ponovno uključivanje u proizvodne tokove.<br><br>Grčka planira da do 2029. godine dostigne <strong>stopu od 90% o</strong>dvojenog sakupljanja obuhvaćene ambalaže za pića, u skladu sa ciljevima evropske regulative (PPWR)</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija o sistemu dostupno je na <a href="https://www.drshellas.gr/en/" title="">zvaničnom portalu </a><br><br></p><p>The post <a href="https://www.ambipak.rs/odrzivi-razvoj/grcka-dobila-zvanicno-odobrenje-za-nacionalni-depozitni-sistem-za-plasticne-flase-i-limenke/">Grčka dobila zvanično odobrenje za nacionalni depozitni sistem za plastične flaše i limenke</a> first appeared on <a href="https://www.ambipak.rs">Ambipak</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Da li Francuska odustaje od obaveznog DRS modela za plastične boce?</title>
		<link>https://www.ambipak.rs/odrzivi-razvoj/da-li-francuska-odustaje-od-obaveznog-drs-modela-za-plasticne-boce/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ambipak]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 18 Sep 2026 11:36:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Događaji i novosti]]></category>
		<category><![CDATA[Održivi razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[Depozitni sistem]]></category>
		<category><![CDATA[francuska]]></category>
		<category><![CDATA[DRS]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.ambipak.rs/?p=40502</guid>

					<description><![CDATA[<p>Francuska Vlada odustala je od planova za uvođenje obaveznog nacionalnog depozitnog sistema (DRS) za plastične boce i predložila model u kojem bi uvođenje depozita bilo dobrovoljno i prilagođeno lokalnim uslovima. Odluka je usledila nakon tromesečnih konsultacija sa lokalnim vlastima, industrijom, predstavnicima izabranih zvaničnika i sektorom reciklaže. Cilj je da se pronađe efikasniji način za dostizanje [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.ambipak.rs/odrzivi-razvoj/da-li-francuska-odustaje-od-obaveznog-drs-modela-za-plasticne-boce/">Da li Francuska odustaje od obaveznog DRS modela za plastične boce?</a> first appeared on <a href="https://www.ambipak.rs">Ambipak</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><em>Francuska Vlada odustala je od planova za uvođenje obaveznog nacionalnog depozitnog sistema (DRS) za plastične boce i predložila model u kojem bi uvođenje depozita bilo dobrovoljno i prilagođeno lokalnim uslovima.</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">Odluka je usledila nakon tromesečnih konsultacija sa lokalnim vlastima, industrijom, predstavnicima izabranih zvaničnika i sektorom reciklaže. Cilj je da se pronađe efikasniji način za dostizanje evropskih ciljeva u oblasti reciklaže ambalaže.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Francuska i dalje značajno zaostaje</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Prema podacima francuske Vlade, stopa reciklaže plastične ambalaže u Francuskoj iznosila je <strong>25,7% u 2024. godini</strong>, dok je stopa sakupljanja plastičnih boca bila <strong>58,3%</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je i dalje znatno ispod ciljeva koje postavlja evropska regulativa. PPWR predviđa da do <strong>2030. godine 55% plastične ambalaže bude reciklirano</strong>, dok je za plastične boce cilj <strong>90% sakupljanja do 2029. godine</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Istovremeno, rezultati se značajno razlikuju od regiona do regiona. U pojedinim ruralnim područjima stopa sakupljanja boca dostiže gotovo <strong>77%</strong>, dok u velikim gradovima pada ispod <strong>35%</strong>.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>DRS samo tamo gde je potreban?</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Francuska Vlada zato predlaže da se depozitni sistem uvede <strong>samo u lokalnim zajednicama koje na dobrovoljnoj osnovi žele da ga primene</strong>, posebno tamo gde su rezultati sakupljanja znatno ispod nacionalnih ciljeva. Prema obrazloženju Vlade, jedinstveni nacionalni sistem mogao bi značajno promeniti način rada lokalnih sistema koji već ostvaruju dobre rezultate, dok bi dodatni napor trebalo usmeriti na područja sa niskim stopama sakupljanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Francuska Vlada će nastaviti konsultacije sa zainteresovanim stranama o daljoj primeni <strong>Plastičnog plana</strong>, dok pitanje depozitnog sistema ostaje deo šire strategije za povećanje sakupljanja i reciklaže ambalaže.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Reakcije industrije</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon objave da francuska vlada odustaje od planova za obavezni nacionalni sistem povrata depozita, GIE La Boîte Boisson, zadruga industrije limenki, pozvala je vladu da nastavi diskusije i uključi aluminijske limenke u buduće planove, objavio je portal <a href="https://www.esmmagazine.com/tag/metal-packaging" title="">ESM Magazine.</a><br><br>Prema podacima <a href="https://laboiteboisson.com/les-professionnels-de-la-filiere-de-la-canette-aluminium-deplorent-labandon-du-projet-de-consigne-des-emballages-boissons-par-le-gouvernement-et-rappellent-la-necessite-de-disposer-d/">GIE La Boîte Boisson</a> , limenke su trenutno druga najpopularnija ambalaža za pića u trgovinama, posebno za bezalkoholna pića, pivo, aromatiziranu gaziranu vodu i ledeni čaj, odmah iza stakla, predstavljajući kredibilnu alternativu PET-u. Nadalje, limenke su već popularne među kupcima, zabilježivši porast obima od 5,8% u odnosu na prethodnu godinu u 2025. godini.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To predstavlja oko 70 konzervi po stanovniku <a href="https://www.esmmagazine.com/tag/france">Francuske</a> , što ukupno iznosi skoro 4,8 milijardi jedinica godišnje.<br></p>



<p class="wp-block-paragraph">Izvor: Ministère de la Transition écologique (Francuska), ESM Magazine</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p><p>The post <a href="https://www.ambipak.rs/odrzivi-razvoj/da-li-francuska-odustaje-od-obaveznog-drs-modela-za-plasticne-boce/">Da li Francuska odustaje od obaveznog DRS modela za plastične boce?</a> first appeared on <a href="https://www.ambipak.rs">Ambipak</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Od ekologije do ekonomije: Nove EU regulative menjaju pravila poslovanja za srpsku privredu</title>
		<link>https://www.ambipak.rs/u-fokusu/dogadjaji/od-ekologije-do-ekonomije-nove-eu-regulative-menjaju-pravila-poslovanja-za-srpsku-privredu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ambipak]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 29 Jun 2026 15:30:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DOGAĐAJI]]></category>
		<category><![CDATA[DRS]]></category>
		<category><![CDATA[EPR]]></category>
		<category><![CDATA[PPWR]]></category>
		<category><![CDATA[Golub Marković]]></category>
		<category><![CDATA[CBAM]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.ambipak.rs/?p=39734</guid>

					<description><![CDATA[<p>Alijansa za cirkularna pakovanja uputila apel domaćoj javnosti i donosiocima odluka da održivost više nije pitanje reputacije i korporativnog imidža Na konferenciji Serbia Goes Green održanoj u Privrednoj komori Srbije, Alijansa za cirkularna pakovanja uputila je jasan apel domaćoj javnosti i donosiocima odluka da održivost više nije pitanje reputacije i korporativnog imidža, već eliminacioni uslov [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.ambipak.rs/u-fokusu/dogadjaji/od-ekologije-do-ekonomije-nove-eu-regulative-menjaju-pravila-poslovanja-za-srpsku-privredu/">Od ekologije do ekonomije: Nove EU regulative menjaju pravila poslovanja za srpsku privredu</a> first appeared on <a href="https://www.ambipak.rs">Ambipak</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><em>Alijansa za cirkularna pakovanja uputila apel domaćoj javnosti i donosiocima odluka da održivost više nije pitanje reputacije i korporativnog imidža</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">Na konferenciji <em>Serbia Goes Green </em>održanoj u Privrednoj komori Srbije, <strong>Alijansa za cirkularna pakovanja </strong>uputila je jasan apel domaćoj javnosti i donosiocima odluka da održivost više nije pitanje reputacije i korporativnog imidža, već eliminacioni uslov za pristup evropskom tržištu<strong>. </strong>Sa uvođenjem novih evropskih regulatornih stubova – <strong>PPWR</strong> (Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu), <strong>CBAM </strong>(prekogranična taksa na ugljenik) i<strong> EPR</strong> (produžena odgovornost proizvođača) – pravila konkurentnosti privrede iz korena se menjaju. Kompanije iz Srbije koje izvoze u Evropsku uniju više neće biti ocenjivane isključivo na osnovu kvaliteta i cene proizvoda, već prema strogim ekološkim parametrima koji podrazumevaju procenat<strong> reciklata u ambalaži, dizajn prilagođen za reciklažu i precizno verifikovan ugljenični otisak</strong>.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="681" src="https://www.ambipak.rs/wp-content/uploads/2026/06/65-1024x681.webp" alt="Alijansa 2" class="wp-image-39732" srcset="https://www.ambipak.rs/wp-content/uploads/2026/06/65-1024x681.webp 1024w, https://www.ambipak.rs/wp-content/uploads/2026/06/65-300x200.webp 300w, https://www.ambipak.rs/wp-content/uploads/2026/06/65-768x511.webp 768w, https://www.ambipak.rs/wp-content/uploads/2026/06/65-696x463.webp 696w, https://www.ambipak.rs/wp-content/uploads/2026/06/65-1068x710.webp 1068w, https://www.ambipak.rs/wp-content/uploads/2026/06/65.webp 1200w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption">Foto: Goran Zlatković</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>PPWR: Ambalaža ispod 70% reciklabilnosti ide u zabranu od 2030. Godine</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Nova EU Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu postavlja rigorozne i obavezujuće ciljeve do 2030. godine</strong>. Dizajn ambalaže postaje ključna poslovna, a ne samo tehnička odluka, jer prema podacima Evropske komisije čak osamdeset odsto ekološkog uticaja proizvoda nastaje upravo u fazi projektovanja. Nova pravila <strong>uvode obaveznu klasifikaciju ambalaže</strong> na razrede. Razred A zahteva preko <strong>devedeset pet odsto reciklabilnosti</strong> kroz čiste i jednostavne strukture koje će tržište favorizovati. Razred B<strong> </strong>podrazumeva <strong>najmanje osamdeset odsto</strong> reciklabilnosti uz potrebu za dodatnim sortiranjem, dok <strong>razred C označava najmanje sedamdeset odsto reciklabilnosti</strong> uz složenije i skuplje procese prerade. Sva ambalaža koja se nađe ispod ove granice od sedamdeset odsto<strong> suočiće se sa potpunom zabranom plasmana na tržište Evropske unije od 2030. godine.</strong> Istovremeno, <strong>do te iste godine PET ambalaža za hranu </strong>moraće da sadrži najmanje trideset odsto reciklata. Kroz sistem eko-modulacije, <strong>lošiji razredi ambalaže plaćaće drastično više naknade</strong> za produženu odgovornost proizvođača, što direktno ugrožava finansijsku stabilnost izvoznika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„<em>Ključni izazov i pitanje svih pitanja za našu industriju jeste pristup kvalitetnim sekundarnim sirovinama, jer bez sigurnih izvora sertifikovanog reciklata nećemo moći da ispunimo zakonske kvote. Da bismo do tog materijala uopšte došli, moramo hitno uspostaviti efikasan način sakupljanja koji se oslanja na uvođenje kaucione legislative, ali i na drastično unapređenje primarne selekcije na pragu doma</em>”, izjavio je potpredsednik Alijanse za cirkularna pakovanja i generalni direktor za reciklirani papir za region Balkana, <strong>dr Golub Marković i dodao:</strong> “<em>Alijansa za cirkularna pakovanja je potpuno spremna za otvoren dijalog sa nadležnim institucijama i svim relevantnim stakeholderima kako bismo zajednički izgradili ovaj održivi model. Moramo prekinuti zabludu da je PPWR samo ekološka regulativa, jer je ovo pre :svega stroga industrijska utakmica u kojoj srpski izvoz bez čistih podataka i sirovina postaje preskup i nekonkurentan. Privreda Srbije</em>.&#8221;</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">Alijansa za cirkularna pakovanja: Srbiji je neophodno nezavisno regulatorno telo </p>
</blockquote>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Gde je Srbija danas? Realnost na terenu i izazovi za privredu</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Alijansa je ukazala na dubok jaz između domaćih kapaciteta i evropskih standarda. Trenutna stopa recikliranog komunalnog otpada u Srbiji iznosi tek nešto iznad 15 odsto, dok je prosek Evropske unije blizu 49 odsto. Dodatno, svega 28 odsto stanovništva u Srbiji ima pristup uslugama recikliranja, dok više od 13 odsto otpada u potpunosti završava van sistema. Veliki problem predstavlja i to što je čak 30 odsto ambalaže u zemlji neprijavljeno, usled nedostatka Nacionalnog registra ambalaže, adekvatnih laboratorija za procenu reciklabilnosti i potpune sledljivosti materijala. Da bi opstala na evropskom tržištu, industriji Srbije biće neophodno više od deset hiljada tona kvalitetnog PET i PP reciklata godišnje za prehrambenu industriju.</p>



<h2 class="wp-block-heading"><strong>Depozitni sistem i primarna selekcija kao jedini spas</strong></h2>



<p class="wp-block-paragraph">Kako bi <strong>ambalaža proizvedena u Srbiji ostala konkurentna na tržištu Evropske unije</strong>, uvođenje kaucionog sistema i efikasnog upravljanja otpadom postalo je strateško pitanje domaće privrede. Građani moraju dobiti infrastrukturu i motivaciju da otpad odlažu pravilno, što se rešava uvođenjem depozitnog sistema koji vraća novac za predatu ambalažu. Paralelno sa tim, lokalne samouprave moraju omogućiti da građani na pragu svog doma mogu odvojeno i čisto da odlože papir, karton i ostalu ambalažu koju kaucioni sistem ne pokriva. Tek tada će privreda dobiti resurse potrebne za opstanak na tržištu. Srbija mora hitno formirati i nezavisno regulatorno telo koje će kontrolisati operatere, sprečiti prelivanje odgovornosti i zaštititi javni interes kroz eko-modulaciju naknada, jer vreme za prilagođavanje brzo ističe.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izvor: Alijansa za cirkularna pakovanja</p><p>The post <a href="https://www.ambipak.rs/u-fokusu/dogadjaji/od-ekologije-do-ekonomije-nove-eu-regulative-menjaju-pravila-poslovanja-za-srpsku-privredu/">Od ekologije do ekonomije: Nove EU regulative menjaju pravila poslovanja za srpsku privredu</a> first appeared on <a href="https://www.ambipak.rs">Ambipak</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>SANDRA DOKIĆ, državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine: Veća odgovornost proizvođača put ka čistijoj Srbiji</title>
		<link>https://www.ambipak.rs/u-fokusu/top-tema/sandra-dokic-drzavna-sekretarka-ministarstva-zivotne-sredine-veca-odgovornost-proizvodjaca-put-ka-cistijoj-srbiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ambipak]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 25 May 2023 20:22:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[TOP TEMA]]></category>
		<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[NALED]]></category>
		<category><![CDATA[komunalni otpad]]></category>
		<category><![CDATA[reciklaža]]></category>
		<category><![CDATA[Depozitni sistem]]></category>
		<category><![CDATA[ambalaža]]></category>
		<category><![CDATA[Produžena odgovornost proizvođača]]></category>
		<category><![CDATA[Privredna komora Srbije]]></category>
		<category><![CDATA[AmCham]]></category>
		<category><![CDATA[održivi razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[DRS]]></category>
		<category><![CDATA[cirkularna ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[EPR]]></category>
		<category><![CDATA[Sandra Dokić]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu]]></category>
		<category><![CDATA[Republika Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo zaštite životne sredine]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.ambalazaipakovanje.com/?p=8396</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije u aprilu ove godine najavilo je početak konsultacija vezano za Nacrt izmena Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu a tim povodom čitaocima našeg portala donosimo ekskluzivni intervju sa gospođom Sandrom Dokić, državnom sekretarkom Ministarstva zaštite životne sredine.&#160; 1. Ministarstvo zaštite životne sredine je početkom aprila 2023. godine najavilo pokretanje [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.ambipak.rs/u-fokusu/top-tema/sandra-dokic-drzavna-sekretarka-ministarstva-zivotne-sredine-veca-odgovornost-proizvodjaca-put-ka-cistijoj-srbiji/">SANDRA DOKIĆ, državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine: Veća odgovornost proizvođača put ka čistijoj Srbiji</a> first appeared on <a href="https://www.ambipak.rs">Ambipak</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><em>Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije u aprilu ove godine najavilo je početak konsultacija vezano za Nacrt izmena Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu a tim povodom čitaocima našeg portala donosimo <strong>ekskluzivni intervju sa gospođom Sandrom Dokić, </strong>državnom sekretarkom Ministarstva zaštite životne sredine.&nbsp;</em></p>



<div style="height:4px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<h6 class="wp-block-heading"><strong>1. Ministarstvo zaštite životne sredine je početkom aprila 2023. godine najavilo pokretanje konsultacija vezano za Nacrt izmena Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, kako su konsultacije osmišljene i ko sve učestvuje?</strong></h6>



<p class="wp-block-paragraph">Prva faza konsultacija odnosi se na izradu ex post analize Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, odnosno analizu dosadašnje primene Zakona, koji se nije menjao od 2009. godine. Sprovodi se kroz konsultacije sa zainteresovanim privrednim subjektima – preduzećima koja na tržište plasiraju ambalažu, komunalnim preduzećima, reciklerima, trgovinama. Pored Privredne komore Srbije podršku realizaciji ovog procesa daju i Udruženje operatera sistema upravljanja ambalažnim otpadom, tzv. organizacije produžene odgovornosti proizvođača, kao i druga udruženja privrede poput NALED-a, AmCham-a, udruženja pivara, proizvođača bezalkoholnih pića, proizvođača ambalaže. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Cilj ove faze je da sagledamo dosadašnje efekte primene Zakona, pogotovo postignuća u sakupljanju i ponovnoj upotrebi ambalažnog otpada iz domaćinstva, mapiramo slabosti i izazove i sagledamo mogućnosti za njegovo unapređenje. Od jeseni planiramo naredni krug konsultacija kako bi se svim zainteresovanim stranama prezentovala potencijalna rešenja, a koja bi se nakon finalnih usaglašavanja pretočila u izmene i dopune Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu.</p>



<div style="height:4px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<h6 class="wp-block-heading"><strong>2. Ministarstvo je u svojoj najavi konsultacija kao predmet navelo depozitni sistem – da li to znači da postoji velika verovatnoća da se trenutno aktuelan princip produžene odgovornosti proizvođača nadogradi i depozitnim sistemom?</strong></h6>



<p class="wp-block-paragraph">Depozitni sistem je neminovnost ukoliko želimo da naši proizvođači napitaka ostanu konkurentni na evropskim tržištima, jer od 2025. godine sve kompanije izvoznici napitaka u PET ambalaži u EU moraće da obezbede minimum 25% reciklata u svojim ambalažama. Uvođenje depozitnog sistema bi im dugoročno omogućilo sigurno snabdevanje recikliranim granulatom sa domaćeg tržišta. Međutim, ono što Ministarstvo uzima u obzir jeste da bi uvođenje depozitnog sistema za PET i limenke, kao materijala koji bez dileme idu u depozitni sistem, ugrozilo postojeće investicije u razvoj primarnog i sekundarnog odvajanja otpada u komunalnom sektoru, a možda čak i potpuno stopiralo napore Republike Srbije i lokalnih samouprava da se građanima omogući da odvajaju ambalažni otpad iz svog domaćinstva.</p>



<div style="height:4px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">Fokus Republike Srbije je smanjenje odlaganja otpada na deponije, veće korišćenja otpada kao resursa i smanjenje emisija sa efektom staklene bašte.</p>
</blockquote>



<div style="height:4px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<h6 class="wp-block-heading"><strong>3. U čemu ste prepoznali rizik od preranog uvođenja DRS-a?</strong></h6>



<p class="wp-block-paragraph">Rizik da se ovo dogodi leži u činjenici da su PET i limenka gotovo jedina ambalaža koja se trenutno odvojeno sakuplja, a da ima pozitivnu tržišnu vrednost. Da podsetim da čak i do 80% suvog otpada iz domaćinstva predstavlja ambalažni otpad, a zanemarljiv je broj pakovanja koja se zaista na našem tržištu sakupljaju i recikliraju. Čak i ono što može u teoriji da bude reciklirano poput mekih i tvrdih plastičnih pakovanja, kartonske ili Tetra Pak ambalaže završi na deponijama, ili u najboljem slučaju kao energent, jer je kvalitet sirovina loš ili je trošak izdvajanja nepremostiva prepreka za komunalna preduzeća.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iako je Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu, isto kao Zakon o upravljanju otpadom predvideo primenu načela „zagađivač plaća“, odnosno da zagađivač mora da snosi pune troškove posledica svojih aktivnosti i da se troškovi nastajanja, tretmana, odnosno ponovnog iskorišćenja i odlaganja otpada moraju uključiti u cenu proizvoda, to se u praksi nije dogodilo. Operateri sistema upravljanja ambalažnim otpadom kojih u Srbiji odnedavno ima 8, kojima je država poverila odgovornost za upravljanje ambalažom svojih klijenata, posluju tržišno.</p>



<div style="height:4px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<h6 class="wp-block-heading"><strong>4. Kako činjenica o količini ambalažnog otpada iz domaćinstva utiče na odluku o sadržaju Nacrta?</strong></h6>



<p class="wp-block-paragraph">U tržišnoj utakmici koja se svodi da se klijentima omogući što jeftinija usluga, dobili smo kao rezultat da se uglavnom sakuplja profitabilna ambalaža iz industrije i trgovina, dok ambalaža iz naše kante iz domaćinstva u najvećoj meri odlazi na deponije. Mali broj operatera učestvuje u razvoju sakupljanja komunalnog otpada iz domaćinstva, a teret upravljanja komunalnim ambalažnim otpadom i njegovo finalno zbrinjavanje je na lokalnim samoupravama i komunalnim preduzećima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ukoliko bi se troškovi unapređenja sistema ravnopravno rasporedili na građane koji plaćaju komunalnu uslugu iznošenja smeća, imajući u vidu da komunalna preduzeća istu naplaćuju po broju članova domaćinstva ili metru kvadratnom, ispaštali bi građani sa nižim prihodima. Količina otpada zavisi od kupovne moći, pa je logično da četvoročlano domaćinstvo sa nižim primanjima proizvede manje ambalažnog otpada od onoga sa višim. Dakle, jedino je pravedno da troškovi sakupljanja i zbrinjavanja ambalaže, kako je to Zakonom i predviđeno, budu ugrađeni u cenu proizvoda, a da operateri sistema koji ubiraju ove prihode od svojih klijenata shodno svom tržišnom udelu finansiraju upravljanje komunalnim ambalažnim otpadom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dakle, da bi Ministarstvo donelo finalnu odluku o uvođenju depozitnog sistema mora prvo da se unapredi primena principa produžene odgovornosti proizvođača za ambalažu koja se neće kroz njega sakupljati.</p>



<div style="height:4px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">Sve pažljivo slušamo i uzimamo u obzir sve strahove pa i interese, trudeći se da niko ne bude oštećen, ali se vodimo prvenstveno onim što je dobro za Republiku Srbiju i njene građane.</p>
</blockquote>



<div style="height:4px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<h6 class="wp-block-heading"><strong>5. Koliko je planirano da traju razgovori i da li dosadašnji tok konsultacija daje rezultate?</strong></h6>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovori će trajati onoliko koliko je potrebno da zajedno kreiramo dobra i dugoročno održiva rešenja. Iako nam je plan da se čitav proces završi do kraja godine, svesni smo da se suočavamo sa brojnim izazovima i prioritet dajemo kvalitetu, a ne brzini. Svesni smo i da je jako nizak nivo znanja na svim nivoima kad je u pitanju oblast upravljanja ambalažni otpadom. Čini se da ni sama privreda nije potpuno razumela šta znači produžena odgovornost proizvođača, i da se ona ne svodi samo na rezultate sakupljanja ambalažnog otpada iz privrede čime su se do nedavno lako ispunjavali ciljevi za reciklažu i ponovnu upotrebu propisani Uredbom o utvrđivanju plana smanjenja ambalažnog otpada. Produžena odgovornost proizvođača ne znači samo ispunjenje cilja već i ispunjenje&nbsp; obaveza predviđenih u samom Zakonu i izdatim dozvola.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iz tog razloga je<strong> ovaj proces ujedno i neka vrsta edukacije koju sprovodimo</strong>, kako bi svi učesnici u njemu razumeli odgovornosti koje proističu iz postojeće zakonske regulative, uticaje sve ambicioznijeg EU zakonodavstva u upravljanju ambalažom i ambalažnom otpadom, i na kraju i same Zelene agende za zapadni Balkan. Fokus Republike Srbije je smanjenje odlaganja otpada na deponije, veće korišćenja otpada kao resursa i smanjenje emisija sa efektom staklene bašte. Verujem da privreda u Srbiji deli ove ciljeve i da zajedno možemo da napravimo drastičnu promenu u našem odnosu prema otpadu, ali i životnoj sredini u celini.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iz dosadašnjeg toka konsultacija shvatili smo da postoje velike bojazni različitih aktera da bi uvođenje depozitnog sistema moglo da poremeti tržište ili oteža njihovo poslovanje. Sve ih pažljivo slušamo i uzimamo u obzir sve strahove pa i interese, trudeći se da niko ne bude oštećen, ali se vodimo prvenstveno onim što je dobro za Republiku Srbiju i njene građane.</p>



<div style="height:4px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<h6 class="wp-block-heading"><strong>6. Kada će zaključci biti dostupni za javnost?</strong></h6>



<p class="wp-block-paragraph">Naša ambicija je da prvi zaključci ex post analize budu prezentovani početkom jeseni.</p>



<div style="height:4px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<h6 class="wp-block-heading"><strong>7. Koji je konačan rok za izradu Nacrta i da li, s obzirom na usklađivanja sa propisima EU postoji planirani rok za izmenu Zakona o ambalaži i ambalažnog otpada?</strong></h6>



<p class="wp-block-paragraph">Trudićemo se da to bude do kraja godine ali nam je važno da nam rešenja budu dobra, pa ćemo ostaviti sebi onoliko vremena koliko nam je zaista potrebno da dođemo do njih.</p>



<div style="height:4px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<h6 class="wp-block-heading"><strong>8. Pored razmatranja uvođenja depozitnog sistema, na koji način Ministarstvo planira da unapredi sistem upravljanja otpadom?</strong></h6>



<p class="wp-block-paragraph">Uspostavljanje sistema upravljanja otpadom je jedan složen i dugotrajan proces koji prvenstveno podrazumeva izgradnju adekvatne infrastrukture koja u punom kapacitetu treba da se uspostavi u svih 26 regiona, na čemu se intenzivno radi. To podrazumeva izgradnju regionalnih centara, sanitarnih deponija, transfer stanica, reciklažnih dvorišta,uspostavljanje primarnog i sekundarnog odvajanja otpada i još mnogo toga, što sve zajedno treba da poveća stopu reciklaže i istovremeno dovede do smanjenja količine otpada koja će se odlagati na deponije. Radi se o ozbiljnim investicijama koje će trajati dugi niz godina kako bi se napravio adekvatan i održiv sistem u okviru koga i sam depozitni sistem treba da nađe svoje mesto i da ispuni svoju svrhu.</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<p class="wp-block-paragraph">Fotografija: Sandra Dokić/privatna arhiva</p>



<hr class="wp-block-separator has-alpha-channel-opacity"/>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Napomena:</em><br><em>Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na </em><a href="https://www.ambalazaipakovanje.com"><em>www.ambalazaipakovanje.com</em></a></p><p>The post <a href="https://www.ambipak.rs/u-fokusu/top-tema/sandra-dokic-drzavna-sekretarka-ministarstva-zivotne-sredine-veca-odgovornost-proizvodjaca-put-ka-cistijoj-srbiji/">SANDRA DOKIĆ, državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine: Veća odgovornost proizvođača put ka čistijoj Srbiji</a> first appeared on <a href="https://www.ambipak.rs">Ambipak</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
