back to top
Odaberite jezik:
Tuesday, Jul 14, 2026

TFA pod lupom EU: najrasprostranjeniji PFAS toksičan po reprodukciju

Ambalaža

Evropski stručnjaci predlažu strožu klasifikaciju TFA, izuzetno postojane supstance koja nastaje razgradnjom brojnih hemikalija i rashladnih gasova, a danas se otkriva u vodi, zemljištu, hrani i ljudskom organizmu.

Komitet za procenu rizika Evropske agencije za hemikalije (ECHA) jednoglasno je usvojio naučno mišljenje kojim se predlaže da se trifluorosirćetna kiselina (TFA) svrsta u kategoriju 1B supstanci toksičnih po reprodukciju, zbog njenih negativnih uticaja na razvoj fetusa. Preporučeno je i da bude klasifikovana kao perzistentna, mobilna i toksična supstanca, veoma perzistentna i veoma mobilna, kao i opasna po vodenu životnu sredinu.

Ova ocena predstavlja važnu naučnu i regulatornu prekretnicu, ali još nije pravno obavezujuća. Pre konačne klasifikacije slede dodatni postupci na nivou Evropske unije, uključujući proveru i formalno odobrenje Evropske komisije.

Šta je TFA i kako dospeva u životnu sredinu

TFA je najmanji molekul iz grupe PFAS jedinjenja, odnosno poli- i perfluoroalkilnih supstanci. Ne nastaje prirodnim putem, veoma je stabilan i gotovo se ne razgrađuje u životnoj sredini. Zbog izuzetne rastvorljivosti u vodi brzo se širi rekama, jezerima i podzemnim vodama, dok ga vazdušne mase mogu prenositi hiljadama kilometara od mesta proizvodnje ili upotrebe.

Nemačka Savezna agencija za životnu sredinu opisala je njegov životni vek kao „praktično neograničen“. To znači da molekuli koji danas dospeju u prirodu mogu u njoj ostati vekovima, postepeno povećavajući ukupnu koncentraciju zagađenja.

TFA dospeva u životnu sredinu direktnim emisijama, ali pre svega razgradnjom drugih hemijskih supstanci.

Do sada je poznato više od 2.000 jedinjenja koja u određenim uslovima mogu da formiraju TFA. Među njima su fluorovani pesticidi, fluoropolimeri poput PTFE, poznatijeg kao teflon, druge PFAS supstance, kao i pojedini lekovi i anestetici.

Najznačajniji izvor TFA predstavlja razgradnja fluorovanih rashladnih gasova HFO, HCFC i HFC. Oni su uvedeni kao zamena za CFC gasove koji oštećuju ozonski omotač, ali je njihova upotreba stvorila novi ekološki problem. Procenjuje se da su globalne emisije TFA porasle sa 6,8 gigagrama godišnje 2000. godine na 21,8 gigagrama 2022. godine.

Posebno se izdvaja HFO-1234yf, gas koji se široko koristi u automobilskim klima-uređajima. Kada dospe u atmosferu, on se procesom fotooksidacije za samo 10 do 14 dana gotovo u potpunosti pretvara u TFA.

Ova supstanca danas se pronalazi na Arktiku, u kiši, podzemnim i površinskim vodama, vodi iz česme i flaširanoj mineralnoj vodi. Otkrivena je i u zemljištu, biljkama, poljoprivrednim proizvodima, vinu, pivu, čaju, voćnim sokovima, drugoj hrani i kućnoj prašini, kao i u ljudskoj krvi i urinu.

Jedna od izuzetno visokih koncentracija zabeležena je u otpadnim vodama industrijskog kompleksa u Salendru, na jugu Francuske, gde je izmereno oko 235 miliona nanograma TFA po litru.

PFA najviše rizičan po trudnice i decu

Naučno mišljenje ECHA posebno ukazuje na moguće negativne efekte TFA na razvoj fetusa, zbog čega se kao najosetljivije grupe izdvajaju trudnice, nerođena deca i deca u ranim fazama razvoja. Zabrinutost je veća jer je reč o supstanci koja se neprekidno nagomilava i kojoj je, usled njene rasprostranjenosti, teško u potpunosti izbeći izloženost.

Kada jednom dospe u životnu sredinu, TFA je gotovo nemoguće ukloniti. Smanjenje njegove koncentracije u vodi za piće tehnički je moguće, ali zahteva složene i energetski zahtevne postupke. Prema procenama Evropske komisije, uklanjanje TFA iz vode za piće već bi moglo da košta između 14 i 15 milijardi evra godišnje na području Evropskog ekonomskog prostora, ne računajući zdravstvene troškove.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju da se problem ne može rešiti samo prečišćavanjem vode i sanacijom zagađenih područja. Ključna je prevencija, tj. ograničavanje supstanci iz kojih TFA nastaje i prelazak na dostupne alternative bez PFAS jedinjenja, kao što su ugljen-dioksid, propan, amonijak i vazduh u sistemima hlađenja. Svaka godina bez efikasnijih propisa znači dodatne emisije i veće koncentracije supstance koja će u životnoj sredini ostati generacijama.

Najnoviji članci