Šta prodavnice, kiosci, lanci marketa i drugi maloprodajni objekti mogu da očekuju od depozitnog sistema kada bude implementiran i u Srbiji
Kada u Srbiji bude uveden depozitni sistem za povrat ambalaže, jednu od ključnih uloga u njegovom funkcionisanju dobiće maloprodajni objekti. Prodavnice, male ili velike, kiosci, benzinske stanice, dobiće nove uloge – postaće mesta odakle kreće kraj jednog upotrebnog ciklusa ambalaže, a počinje drugi, novi život. Kroz sistem depozita, iskorišćena PET ambalaža i aluminijumske limenke se prikupljaju i definisanim procesom šalju dalje na reciklažu, potom ona ponovno stiže do potrošača. I tako u krug. To je i cilj – da isti resursi kruže u zatvorenom krugu cirkularne ekonomije čime se postižu brojni benefiti za životnu sredinu, ljude i privredu kroz smanjenje ambalažnog otpada, emisija CO2, troškova proizvodnje i reciklaže…
Kako tačno u praksi funkcioniše depozitni sistem?
Maksimalno pojednostavljeno: nakon što kupe željeno piće i konzumiraju ga, umesto da ga pretvore u otpad, potrošači ambalažu odlažu u uređaje za prihvat i za to dobijaju određenu, definisanu naknadu. Na taj način ambalaža od pića – boce i limenke, postanu novi resurs od kojeg se u najvećoj meri izrađuje nova ambalaža.
U nastavku teksta, videćemo šta učešćem u sistemu povrata ambalaže, poznatijem kao – depozitni sistem, dobijaju maloprodajni objekti koji su predviđeni da budu lokacije za prihvat ambalaže. Saznaćemo nešto više o pilot projektu koji će u realnim okolnostima omogućiti svim učesnicima u sistemu depozita da sagledaju svoje uloge.
Uz pilot projekat maloprodajni objekti testiraju depozitni sistem bez velikog početnog ulaganja i bez potrebe da samostalno razvijaju tehnička rešenja.
Zbog čega je pokrenut pilot projekat „Podrška uvođenju depozitnog sistema u Srbiji“?
Uz zvaničan slogan “dobro se vraća”, sa ciljem da uspostavi ogledni, realan depozitni sistem na odabranoj ograničenoj teritoriji, pokrenut je pilotprojekat „Podrška uvođenju depozitnog sistema u Srbiji”. Projekat se realizuje u okviru programa razvojnog partnerstva sa privatnim sektorom (develoPPP) nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi ga Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u saradnji sa kompanijama Ball Pakovanja Evropa, TOMRA i Solagro Smart Recycling uz podršku međunarodnog programa Svaka limenka se računa.
Misija ovog pilot projekta je da na jednoj, odabranoj teritoriji Republike Srbije pokaže kako bi zapravo, izgledalo kada bi u našoj zemlji postojao depozitni sistem i šta bi on značio za privredu, industriju, potrošače, ekosistem i celokupnu zajednicu.
Projekat omogućuje višestruke povratne benefite za trgovinske lance i objekte.
Poziv maloprodajnim objektima da se uključe
Organizatori projekta „Podrška uvođenju depozitnog sistema u Srbiji” pozivaju različite tipove maloprodajnih objekata da se uključe u projekat i pružaju im podršku u uvođenju i testiranju depozitnog sistema na način kao što bi funkcionisao da zvanično postoji svuda. Na ovaj način, projekat omogućuje učesnicima da se upoznaju sa modelom funkcionisanja depozitnog sistema za povrat ambalaže i pre nego što budu, jednog dana, u zvaničnoj obavezi da to učine.
Bilo da se radi o velikim trgovinskim lancima, malim prodavnicama, kioscima ili benzinskim stanicama, projekat će im, u skladu sa potrebama i veličinom objekta, omogućiti učešće u testiranju uvođenja depozitnog sistema u za sada jednoj odabranoj pilot opštini u Srbiji.
Konkretne prednosti za maloprodajne objekte ukoliko se uključe u projekat
Učešće u pilot projektu maloprodajnim objektima omogućuje da depozitni sistem upoznaju kroz praksu, a ne tek onda kada njegovo uvođenje postane zakonska obaveza. Pruža im se prilika da testiraju sistem bez velikog početnog ulaganja i bez potrebe da samostalno razvijaju tehnička rešenja.
Navešćemo ključne koristi za trgovinske objekte:
- Postavljanje infrastrukture bez investicija od strane prodajnog objekta – obezbeđena kompletna tehnička i IT podrška, bez troška nabavke opreme i razvoja softvera.
- Fleksibilan model infrastrukture po meri svakog objekta – prilagođavanje različitim tipovima objekata (veliki lanci, male prodavnice, kiosci, benzinske stanice)
- Marketinške i finansijske koristi – povećanje frekvencije kupaca, jačanje odnosa sa potrošačima.
- Bolja organizacija prostora i otpada – mesta prodaje dobijaju jasniji uvid u tok ambalažnog otpada, rasterećenje postojećih kanala odlaganja, efikasniju logistiku.
- Jačanje pozicije kod potrošača – percepcija odgovornog i modernog trgovca, povećanje lojalnosti kupaca, diferencijacija od konkurencije.
- Pristup podacima i analitici – uvid u tokove ambalaže, ponašanje potrošača, frekvenciju korišćenja uređaja, optimizacija operacija.
- Nizak operativni rizik – testiranje sistema u kontrolisanom obimu, bez dugoročnih obaveza i finansijskih ulaganja.
- Priprema za budući DRS – pravovremeno razumevanje i primena sistema povrata ambalaže u realnom poslovnom okviru
Podsetimo da je veliki broj zemalja u Evropi, a neke i iz našeg neposrednog okruženja, poput Mađarske, Rumunije i Hrvatske, već imaju uspešno uveden depozitni sistem prikupljanja ambalažnog otpada.
PROČITAJTE JOŠ: Dobro se vraća: Poziv zajednici na saradnju i reciklažu
Tekst je objavljen u sklopu projekta „Podrška uvođenju depozitnog sistema u Srbiji” koji se realizuje u okviru programa razvojnog partnerstva sa privatnim sektorom (develoPPP) nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi ga Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u saradnji sa kompanijama Ball Pakovanja Evropa, TOMRA i Solagro Smart Recycling uz podršku međunarodnog programa Svaka limenka se računa.
Foto: GIZ / Miodrag Bogdanović
